06.07.2016 13:36, Održane sjednice

 

Zapisnik sa VIII. sjednice Skupštine

Sjednicu je sazvao i njome predsjedavao predsjedatelj Skupštine Robert Bagarić. Prozivkom zastupnika utvrđena je nazočnost 24 zastupnika ( zastupnik Stipe Barun opravdao izostanak), predsjedatelj Skupštine konstatira kvorum. Sjednici su nazočili predsjednik Vlade i ministri u Vladi HBŽ, predstavnici međunarodne zajednice i medija. Prije predlaganja dnevnog reda svečanu prisegu je položio zastupnik SDA Arif Kovačević.

Predsjedatelj Skupštine predlaže slijedeći dnevni red :

1.Zapisnik sa VII. sjednice Skupštine Hercegbosanske županije od 05.svibnja 2015.godine,

2.Izvješće o izvršenju Proračuna Hercegbosanske županije za period siječanj-lipanj 2014.godine,

3.Izvješće o izvršenju Rebalansa Proračuna Hercegbosanske županije za 2014.godinu,

4.Izvješće o radu Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije za 2014.godinu,

5.Izvješće o radu Županijskog javnog pravobraniteljstva za period od 01.01. do 31.12.2014.godine,

6.Izvješće o poslovanju ŠGD „Hercegbosanske šume“d.o.o. Kupres za 2014.godinu, 

7.Zaključak (Inicijativa za otpis dugova zdravstvenim ustanovama) 

8.Zastupnička pitanja.

Predsjedatelj Skupštine otvara raspravu o predloženom dnevnom redu.

Zastupnik Jozo Sliško predlaže proširenje dnevnog reda uvrštavanjem nove točke o aktualnoj situaciji u županiji, očekivao je da će zbog prepolovljavanog broja stanovnika u Županiji predsjednik Vlade HBŽ Draško Dalić  i predsjedatelj Skupštine Robert Bagarić inzistirati na izvanrednoj sjednici zbog  rješavanja ovih, kako kaže,gorućih probleme, apelira kako se treba utvrditi tko izvlači novac iz naše županije i koga nije briga za iseljavanje, a imamo šest ljudi u Domu naroda te pita što su oni učinili i koga zastupaju? 

Predsjedatelj Skupštine odgovara kako prema  Poslovniku zastupnik mora uputiti inicijativu prije sjednice ako želi dopunu dnevnog reda.

Zastupnik Marko Ursa smatra da je u dnevnom redu trebalo biti pitanje regresa za školstvo, traži odgovor od predsjednika Vlade Draška Dalića i Ministra znanosti, prosvjete, kulture i sporta Petra Galića zašto se traži odricanje od  regresa jer  je  to pritisak na prosvjetne djelatnike.

Ministar Petar Galić odgovara kako se regres donosi temeljem odluke Vlade HBŽ za proračunske korisnike, naglašava kako su obavljeni razgovori s predstavnicima sindikata školstva, a Vlada HBŽ  se dobrovoljno odrekla regresa i kako je mogućnost ponuđena i ostalim korisnicima proračuna,  tko želi može se odreći regresa i ne radi se o prisili, a odricanje će se potvrditi potpisom, poziva sve zastupnike na odricanje od regresa.

Zastupnik Jozo Sliško replicira - želi znati u ime koga i zašto se odreći regresa gdje će se taj novac uložiti ako ga se odreknu.

Zastupnik Marko Ursare plicira odnosno pita kako to da su  prosvjetni djelatnici jedini dobili mogućnost izjasniti se, zanima ga što je sa ostalim korisnicima proračuna koji nisu dobili takvu mogućnost. Napominje kako treba razgovarati sa sindikatima i promijeniti kolektivne ugovore, ne može se ističe  prebacivati odgovornost na pojedince.

Nema više prijavljenih, predsjedatelj Skupštine zatvara raspravu te predloženi dnevni red stavlja na glasovanje i konstatira kako je usvojen većinom glasova( 22- za, 1- suzdržan, 1- protiv).

 

Ad1.

Predsjedatelj Skupštine otvara raspravu o ovoj točki dnevnog reda, nema prijavljenih, zatvara raspravu te stavlja Zapisnik s VII. sjednice Skupštine Hercegbosanske županije od 05.svibnja 2015.godine stavlja na glasovanje i konstatira da je usvojen jednoglasno.

 

Ad2.

Ministar financija Stipan Šarac je ukratko obrazložio ovu točku dnevnog reda.

Predsjedatelj Skupštine otvara raspravu, nema prijavljenih, zatvara raspravu te Izvješće o izvršenju Proračuna Hercegbosanske županije za 2014. godinu stavlja na glasovanje i konstatira da je jednoglasno usvojeno.

 

Ad3.

Ministar financija Stipan Šarac je ukratko obrazložio ovu točku dnevnog reda.

Predsjedatelj Skupštine otvara raspravu.

Zastupnik Ilija Šljivić ističe troškove naknade za odvojeni život i naknadu za smještaj, koji se  isplaćuju pod uvjetom da se ostvare, naglašava kako u 2014. godini  nitko od ministara nije trebao ostvariti ove naknade, korištenje službenih automobila od 0-24h i isplata naknade za odvojen život  je, kako kaže,  sramota. Ne želi govoriti o imenima korisnika naknade, ali upozorava predsjednika Vlade, kako je ovakva praksa skandal ako se nastavi i u 2015. godini. Kao zastupnik i bivši ministar upozorava na probleme izdataka za rad povjerenstava te podržava predsjednika Vlade u nastojanjima rezanja troškova istih. U prošloj godini se na povjerenstva, privremeni rad i poreze izdvojilo 1 117 000 KM , a kako naglašava sve što je više od  117 000 KM je apsolutno previše. Ljudi koji rade u županijskoj Vladi nemaju pravo na naknadu za rad u povjerenstvima. Ističe primjer Ministarstva gospodarstva u kojem je u protekloj godini 19 400,00 KM planiralo na ime rada povjerenstava, ali i to nije bilo dovoljno nego je iznos premašen za 25 000,00 KM. Smatra kako je spomenuto Ministarstvo ispod svih normi ponašanja, od svih zaposlenih u Ministarstvu troje-četvero ih dolazi na posao i  radi, dok veliki broj dođe u 10:00 h odlazi u 10:30h i ne vraćaju se na posao, te upućuje primjedbu ministru kako bi popravio situaciju. Konstatira kako je s obzirom na uvjete u kojima su radili u 2014. godini Vlada  postigla jako dobre rezultate i ako sadašnja Vlada tako nastavi biti će dobro. 

Zamjenik predsjedatelja Skupštine Slaviša Mihajlović replicira zastupniku Šljiviću kako nije vrijeme izborne kampanje i upućujem mu pitanje jeli za trajanja svog mandata pokretao inicijativu u vezi s navedenim naknadama? Ističe kako prema federalnom Zakonu ministri ostvaruju  pravo na naknadu za odvojeni život, te bi zastupnik s najvećim stažem to morao znati. Naglašava kako zastupnik Šljivić ima predstavnike u Domu naroda i može pokrenuti inicijativu za promjenu Zakona, ali  kritika ne stoji jer dok se ne izmjeni Zakon, on se mora poštovati. Smatra kako od toliko problema u Županiji od gospodarstva, socijale itd.  ne može naglašavati uštedu od nekih 1200 KM mjesečno, očekivao je kako kaže ozbiljniju raspravu te pita jeli se misli kako bi ministri koji imaju drugo prebivalište trebali imati isti status kao i oni koji žive ovdje. Napominje kako su na političkom sastanku koalicijski partnera dogovorene krucijalne promjene koje se tiču financija, ekonomije i ušteda u  Županiji i naglašava kako će se to i uraditi.  Promjene koje uvodi predsjednik Vlade podržava, ali smatra kako postoje povjerenstva u kojima su potrebni vanjski eksperti i ne može se zahtijevati ne plaćanje istih. Zaposlenici ministarstava koji su  članovi povjerenstava za svoj rad ne trebaju biti plaćeni, ali mora se utvrditi kakvi su ugovori o radu te ih promijeniti, ako je potrebno istaknuo je zastupnik Mihajlović.

Zastupnik Ilija Šljivić naglašava kako je iznos naknada za odvojen život u prošloj godini bio cca. 25 000 KM. Ističe kako je na sjednicama Vlade pri raspravama o financijama uvijek isticao probleme povjerenstava  i ugovora na određeno. Dok je obavljao dužnost ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ističe kako nije dozvolio plaćanje povjerenstava, a imali su na raspolaganju 8000,00 KM. U izvješću ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nema ni jednog pozitivnog podatka, to je primjer kako je trebalo raditi u protekloj godini i naglašava kako naknada za rad u povjerenstvima ne bi trebala biti plaćena zaposlenima u ministarstvima, kao i naknada za odvojen život onima koji službene automobile koriste 24h na dan. Zakon postoji ističe, ali tek kad se ostvare troškovi, a oni se nisu ostvarili bez obzira tko je u pitanju i tko je ministar. Smatra  kako se vanjskim ekspertima za rad u povjerenstvima treba platiti, ali naglašava kako je od  1 177 000,00 KM ostavio mogućnost  od 177 000,00 KM za plaćanje vanjskih stručnjaka, međutim ističe veliki broj  školovanih ljudi zaposlenih u Vladi i smatra kako oni mogu obaviti taj posao, a ukoliko netko ne želi prema  Pravilnicima o sistematizaciji rukovoditelj može odrediti koji posao obavljati i ukoliko se to ne poštuje moraju se snositi posljedice.

Zamjenik predsjedatelja Skupštine Slaviša Mihajlović je replicirao zastupniku  Šljiviću kako postoji Federalni Zakon koji osigurava pravo na naknade, ističe kako može pokrenuti inicijativu pred Federalnim Parlamentom za izmjene i dopune Zakona, a ne subjektivno tumačiti Zakon. Traži pojašnjenje od  zastupnika Šljivića kakve veze naknade za  odvojeni život i automobili imaju jedno s drugim.

Zastupnik Ilija Šljivić je istaknuo kako se moraju ostvariti troškovi kako bi se dobila mogućnost naknade za odvojen život,  jer kako kaže, ako svaki dan putujete kući ne ostvarujete naknadu, federalni Zakon daje mogućnost, ali se ne može ostvariti ako ne postoje ti troškovi.

Zastupnik Drago Puzigaćaističe problemom ne postojanja zakona o plaćama i naknadama već 20. godina , naglašava kako svi govore o smanjenju troškova, ali prije toga se mora donijeti zakon o plaćama i drugim naknadama.

Zastupnik Ivan Krstanović naglašava kako se priča o uštedama, a iz pričuve je potrošeno 500 000,00 KM, od kojih barem pola bespotrebno, a to je u rangu potrošnje  koja se dodjeljuje poljoprivredi za cijelu godinu. Zanima ga zašto neki seoski KUD dobije 5000,00 KM za pjevanje, plesanje i hranu, zašto i kome 100 000,00 KM za kulturu. Želi znati što se financiralo u kulturi te smatra kako je danas pametnije zadržati dvije obitelji u Županije nego dati novac nekome da igra i pjeva. Ističe kako se mora krenuti značajnije štedjeti i to tamo gdje se može.

Zastupnik Ivica  Matković naglašava kako se ovdje  govori o 25 000,00 KM, 100 000,00 KM  i sličnim iznosima što za jednu županiju i proračun  nisu ključna sredstva- odnosno sredstva koja znače život. Moramo doći do nivoa kada ćemo sami praviti uštede istaknu je. Problem je što se ne govori o punjenju proračuna. Ispred Kluba stranke odgovorio je zamjeniku predsjedatelja Skupštine Mihajloviću kako je o problemima troškova  povjerenstava, naknada za odvojen život i sl. govorio i u nacrtu proračuna, kada su to trebali i ugraditi u Proračun, ali kako kaže Proračun koji je odgovarao parlamentarnoj većini je i usvojen i  vidimo kako se radi rebalans- radi se na način da se ne ošteti djelatnik, Skupština, Vlada i djelatnici na proračunu takvi troškovi se izmiruju, a ostale stavke ostaje na čekanju. Problem je kako naglašava ako tako ostane moramo naučiti što treba, a što ne treba platiti. Slaže se s plaćanjem eksternim članovima povjerenstava, ali naglašava kako mi imamo obrazovan kadar i možemo odabrati. Smatra kako će situacija biti i gora te će doći razdoblje kada će biti upitna i isplata plaća, a tek tada će se početi govoriti što se moglo učiniti. 

Zastupnik Mile Marčeta smatra kako Vlada i Skupština moraju razmotriti prijedlog odnosno mogućnost  preseljenja ministarstava u Glamoč, Grahovo ili Drvar, ističe kako na taj način ne bi bilo troškova za naknade za odvojen život.

Ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Dragoslav Topić ističe kako ne postoji niti jedna stavke koja je prekoračena u njegovom resoru, naglašava  kako zastupnik Šljivić iznosi neistine u svezi naknade za odvojen život te ga poziva na  pokretanje tužbe ako smatra da je prekršen zakon, neka se utvrdi odgovornost. Postoje računi iz hotela u kojem odsjedam i tražiti ću stenogram kako bih utvrdio  jeste li uistinu rekli da je netko koristio naknadu  na koju nije imao pravo pa ćemo utvrditi klevetu kazao je ministar Topić.

Zastupnik Ilija Šljivić replicira kako ministar Topić nema pravo na naknadu ako je stanovao u Glamoču koji je 30-40 km udaljen od centra županije, jer se prema odluci pravo na naknadu se stječe kada je udaljenost 80 km. Naglašava kako  zakon postoji na razini Federaciji i treba se poštovati, ali onoga trenutka kada se ostvare troškovi.

Zamjenik predsjedatelja Skupštine Slaviša Mihajlović replicira zastupniku Šljiviću da se kao zastupnik  mora držati poslovnika, pravila i zakona,  treba li netko imati naknadu je vaše osobno mišljenje, ako vam Zakon nije uredu, uputite svoje prijedloge za izmjenu. Naglašava kako ministar Topić po mjestu boravka živu u Banja Luci.  Predlaže u ime SNSD-a otvaranje teme o premještaju ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih u Drvar.

Ministar financija Stipan Šarac objašnjava kako se ministarstvo i ministar moraju držati zakona i propisa, naglašava kako je većina naših zakona zastarjela i treba se mijenjati, a na Vladi HBŽ je zauzimanje stava kako bi svaki resor išao u predlaganje, izmjene i dopune zakona. Pomaganje Županiji je na svima nama i mora se početi raditi na uštedama, na pitanje u vezi kulture  i iznosa od 100 000,00 KM odgovara kako je iznos ugrađeno u proračun ministarstva znanosti, prosvjete, kulture i športa, a program raspodjele novca objavljen je u Narodnim novinama, a sve detalje se može saznati u ministarstvu financija.

Nema više prijavljenih za raspravu, predsjedatelje Skupštine zaključuje raspravu te Odluku o izvršenju Rebalansa Proračuna Hercegbosanske županije stavlja na glasovanje i konstatira kako je ista usvojena (18- za ).

 

Ad4.

 

Ravnatelj Zavoda za zdravstveno osiguranje HBŽ Ante Baković  je ukratko obrazložio Izvješće o radu Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije za 2014.

Zastupnik Josip Perić  postavlja pitanje ravnatelju- kada će se raspisati tender za potpisivanje ugovora zdravstvenim ustanovama? Ističe dugove zdravstvenih ustanova te koliko su iste dužne Zavodu za zdravstveno osiguranju, smatra kako je apsurdno da u komisijama sjede samo liječnici koji su dužni zdravstvenom osiguranju i odlučuju u pravima koja ostvaruju ljudi koji uredno plaćaju osiguranje. U komisijama su i liječnici koji imaju ordinacije na crno i njihovi nalazi vrijede dok  iz  pojedinih zdravstvene ustanove- tipa njegove nalazi ne vrijede, apsolutno je za uređenje segmenta zdravstva u interesu pacijenata i svih djelatnika koji mogu ostvarivati svoja i Zakonom predviđena prava, naglašava kako je za liječenje izvan Županije jer ljudi trebaju sami odlučivati gdje se žele liječiti. Dobar tretman pacijenta, dobar rezultat i ekonomska opravdanost su ono čemu trebamo težiti naglasio je. Zabrinjava ga udio proizvodnih djelatnosti u ukupnom participiranju u financiranju Zavoda za zdravstvo koji iznosi 12,11%  te smatra kako samo njegovim povećanjem neće dolaziti do situacije drastičnih gubitaka. Naglašava kako jedino kvalitetnim radom, kvalitetnijim pristupom i uštedama možemo pomoći  bolje rasporediti novac.

Zastupnik Ivan Milić je istaknuo problem nezakonitog naplaćivanja participacije osiguranim osobama koje imaju uplaćenu godišnju markicu, što se navedeni i u izvješću Zavoda, zanima ga što se poduzima po ovom pitanju, jer je to podržavanje kriminala, crnih blagajni itd.  Traži javno očitovanje što se naplaćuje, a što ne.

Zastupnika Iliju Šljivića zanima što je s receptima koji se nepropisno izdaju? U bolnicama imamo veliki broj ne racionalno zaposlenih, interesira ga zašto se ne izrade pravilnici o sistematizaciji? Smatra kako su  specijalizacije na teret Domova zdravlja opravdane jer oni imaju prioritete za neke kadrove, ali problem je nedostatak sredstava, čije financiranje na kraju ide na teret Zavoda. Zaključuje kako je Županijska bolnica  mjesto odakle se liječnici šalju na specijalizacije te se to mora poštovati. Problem višak liječnika pojedinih specijalizaciju Domovima zdravlja dok isti fale u Županijskoj bolnici mora se riješiti. Ističe kako je izvješće pohvalno bez obzira na rezultat.

Zastupnik Marko Ursa pita jeli postoji model ovjeravanja zdravstvenih knjižica duži od jednom mjesečno, može li  kao korisnik usluge s ovjerenom knjižicom, zdravstvenu uslugu obaviti u privatnim liječničkim institucijama i koliko bi to koštalo županiju? Želi  pojašnjenje za 10 milijuna KM na koje  Hrvati imaju pravu za liječenje u Hrvatskoj- zanima ga koliki iznos  pripada našoj županiji.

Zamjenik predsjedatelja Skupštine Slaviša Mihajlović ističe kako su parlamentarna većina i Vlada HBŽ  u razgovorima o mjerama koje treba poduzeti za poboljšanje zdravstva te kako treba održati tematsku sjednicu po ovom pitanju. Izvještaj je, kaže,  dobro napravljeno, a zamjera ozbiljnost u izvještavanju Skupštine, jer u protekloj godini kako iznosi izvještaj nije usvojen, a to je trebao biti signal ozbiljnijeg pristupa rješavanju problema. Naglašava kako je rješavanje problema u zdravstvu kompleksan problem i treba imati podršku Vlade, premijera, resornog ministra i Skupštine. Zdravstvo je prioritet i problemi se moraju početi rješavati, stanje je alarmantno. Parlamentarna većina je dogovorila strukturalne reforme i od, kako kaže, očekuje od ravnatelja da bude nositelj promjena. Domovi zdravlja u Drvaru i Tomislavgradu su blokirani, najavljena je porezna i u Domu zdravlja u Glamoču, a to je ogroman problem te  Županija kao osnivač mora preuzeti odgovornost i što  hitnije ući u pregovore s federalnom Poreznom upravom kako bi pronašla rješenje i donijela mjere koje će spriječiti još veći financijski kolaps naglasio je Mihajlović. Ističe kako ravnatelj Zavoda mora vidjeti primjere funkcioniranja zdravstva u Europi i susjednim državama te odrediti želi li jačati primarnu, sekundarnu ili tercijarnu razinu zdravstvenu zaštitu, hoće li novac preusmjeriti u kadar i jačanje županijske bolnice ili će te jačati tercijarni nivo jer će  to dugoročno biti isplativije, to su opcije i treba o njima razmišljati. Ugovori o pružanju zdravstvene zaštite studentima potpisani su sa zdravstvenim ustanovama u Mostaru i Sarajevu zanima ga imaju li takav status studenti koji studiraju u Republici Srpskoj i na ostalim sveučilištima? Osvrnuo se na Fond solidarnosti i kazao kako većina zastupnika Doma naroda FBiH smatra Fond promašajem, dodaje kako bi Županija u zakonskim okvirima trebala pokrenuti proceduru izlaska iz Fonda jer se ne isplati biti dio tog sustava, moraju se razmotriti  mogućnosti i pokrenuti  inicijative u Federalnom parlamentu, te ići u izmjene i dopune Zakona  o javnom zdravstvu kako bi uštedjeli veliku količinu novca. Zaključuje kako se problem zdravstva mora početi rješavati te u tome moraju sudjelovati svi, a nakon toga se moraju pronaći krivci tj. oni koji su doveli do ovakvog stanja u zdravstvu.

Zastupnik Branko Krišto je pohvalio izvješće, ali i naglasio kako je  ključno  odrediti kakvo zdravstvo Skupština kao osnivač želi, kako ističe imamo ulaganja  kao Albanija, a želimo zdravstvo kao Njemačka. Dodaje kako doktori žele biti plaćeni za posao koji obavljaju, Ravnatelj Zavoda ne može ispuniti sva potraživanja, a pacijenti žele uslugu kakvu zaslužuju, te nam treba potpuna rekonstrukcija zdravstva. Ističe kako imaju  i unutarnjih slabosti-npr.skupe pretrage na koje se šalju pacijenti bez razloga, ali baš zbog toga se mora napraviti rekonstrukcija i racionalizacija zdravstva. Navodi kako je za vrijeme kad je direktor Zavoda bio g. Branko Ivković  on provodio nadzor nad primarnom zdravstvenom zaštitom, a radi se o Kanadskom sustavu, nakon nadzora utvrđeno je kako se pacijenti 70% upućuju na sekundarnu razinu zaštite, dok je to u ostalim zemljama koje rade po ovom sustavu oko 40 %, i  tu se vidi problem ne dovoljne organiziranosti.  Naglašava kako trebamo održati tematsku sjednicu, ali sa stručno pripremljenom strukturom od strane Ministra, Premjera i Ravnatelja Zavoda. Struktura zdravstva mora biti  relativno prihvatljive cijene, a pacijenti zadovoljni takvom uslugom. Postavlja pitanje Ravnatelju u vezi upućivanja pacijenata na liječenje izvan županije, smatra kako se prevelik broje pacijenata  upućuje na liječenje u nekim slučajevima i ne opravdano. Naglašava kako s  problemom Fonda solidarnosti moraju biti oprezni jer se novac ne vraća samo u Livno, nego često ide i prema SKC Mostar, a da to nije slučaj mi bi morali participirati svojim sredstvima  Zaključuje kako se racionalizacija i rekonstrukcija zdravstva se moraju provesti.

Zastupnik Nediljko Rimac ističe kako ga  zbunjuje što je Zavod u nekoliko navrata pored redovnih tranši isplaćivao  i dodatne tranše prema zdravstvenim institucijama, a situacije se nije ni malo popravila odnosno još su veći problemi!? Ističe problem prekomjernog zapošljavanja pogotovo ne medicinskog osoblja, jer kako kaže kada pogledate strukturu zaposlenih u pojedinim zdravstvenim institucijama ispalo bi kao komunalno poduzeće jer imaju više vozača i mehaničara nego liječnika što je žalosno i upravo ovdje nalazi rješenje jer zdravstvene institucije ne bi trebale biti mjesto "uhljebljavanja" jer tada trpi i zdravstvo i pacijenti. Danas smo ističe u situaciji ne funkcioniranja nekih zdravstvenih institucija, jer liječnici ni plaće ne dobivaju, a trebali bi bez mogućnosti i bilo kakvih uvjeta pružiti zdravstvenu zaštitu, to su stvari o kojima trebamo ozbiljno porazgovarati. Ističe kako  primjedba o velikom broju specijalizanata nije točna jer po standardima i normativima nedostaje kadra. Kratkoročno to može biti problem dok nisu tu, a dobivaju plaću, ali kada se vrate imamo kvalitetan i odgovoran kadar. Ističe kvazi medicinsko osoblje, kako kaže danas za tri dana od automehaničara postanete medicinsko osoblje te se ovakvim principom vrijeđaju  svi koji završavaju školu i smatra to velikim problemom. Liste lijekova se moraju smanjit. O ukidanju jednokratnih novčanih pomoći naglašava kako se ne mogu lomiti koplja preko najugroženijih, ali mora postojati kriterij za dodjelu. Ističe kako za liječenje izvan naše Županije u uvjetima, kapacitetima, stručnom i prostornom  smislu kakvi trenutno vladaju mora se naći prostora uz razgovor i realan dogovor kako bi svi bili zadovoljni.

 Zastupnik Josip Mioč ističe primjedbu na izvještaj u vezi s izdavanjem recepata pogotovo s osvrtom na Tomislavgrad, kaže kako je primio  poruku od direktora Doma zdravlja Tomislavgrad u kojoj je naveden iznos koji se uplaćuje za doprinose i plaće uposlenih a iznosi 220 000,00 KM, a od Zavoda dobiju oko 180 000 KM, smatra kako ugovor potpisan sa Zavodom nije dobar te se treba što prije promijeniti. 

Zastupnik Perića replicira Mioču te kaže kako svi znamo u kakvom položaju ja DZ Tomislavgrad, a dobivaju veća sredstva nego bivši ravnatelj koji je u svom mandatu ispunjavao sve obveze prema poreznoj, zaposlenicima te zasjedao sa sindikatom, a otkada je novi ravnatelj tu povećana  je plaća, nema sindikata, ne zna postoje li inspekcije i ombudsmen, a primanja djelatnika su na godišnjoj razini 250 000,00 KM veća. Ističe kako je to pitanje odgovornosti i može li i zna li netko voditi poduzeće. Zanima ga kada su za rad odgovarali Upravna vijeća  Nadzornih odbora, koje imenuje Županijska Skupština i Vlada HBŽ, članovi su tamo samo zbog 200-300 KM. Oni trebaju kontrolirati poslovanje tih institucija ali to ne rade. Smatra kako se moramo prilagoditi novcu koji imamo i tražiti mogućnost ušteda, a ne razbacivati se. Napominje kako se  regres i druge privilegije djelatnika u državnom sektoru ne mogu isplatiti ako poduzeće ne posluje pozitivno. Isticao je naglašava  kada je županijska Vlada  reagirala prema zdravstvenim ustanovama i kada su dobili pomoć npr. za rekonstrukciju krova Doma Zdravlja i  upozoravao kako je novac potrošen na regres, a ne u rekonstrukciju, ali nitko nije reagirao. Što se tiče specijalizacija moramo imati način kako obvezati ugovorom one koji su financirani našim sredstvima na otplatu onog što im je društvo dalo. Na kraju je istaknuo potrebu za elaboriranjem onoga što mi stvarno hoćemo i koje objektivne dugove otpisati, dok ono što je subjektivno i ne stručno ne treba pravdati.

Zastupnik  Mioč priznaje problem Doma zdravlja Tomislavgrad , ne brani kako naglašava ravnatelja, ali i on je naslijedio i kredite i probleme u Domu zdravlja, traži dostavu podataka o liječnicima koji izdaju prevelik broj recepata.

Zastupnik Perić  naglašava kako je on u problemu zdravstva "do kosti" i jasno je kako treba razvrstati  naslijeđene probleme, te ih iznijeti  imenom i prezimenom bez poštede počevši kako kaže od njega pa do bilo koga. Apsolutno je ističe za sanaciju dugova, ali zbog manjka novca na tematskoj sjednici strateški moramo odrediti što želimo i tko je doveo do ove situacije, barem kako bi narod znao tko je krivac ako ništa drugo.

Ministar Dragoslav Topić izražava zadovoljstvo zbog diskusije jer se  problemi zdravstva moraju početi rješavati. Problemi nisu ističe nastali u proteklih godinu dana nego datiraju od poslijeratnog perioda, a sad je sve to došlo na naplatu. Kroz mjesec ili dva može se dogoditi blokada svih Domova zdravlja i Županijske bolnice. Izražava zabrinutost kako  ni ova Vlada ni ovaj saziv Skupštine probleme ne mogu riješiti trajno u ovakvim kapacitetima i zakonskim rješenjima te uz najbolju volju možemo samo produžiti agoniju. Ističe kako sustav nije održiv što je vidljivo i po podatcima Zavoda za zapošljavanje gdje na jednog uposlenog imamo jednog ne uposlenog , a znamo kako se i na koji način zdravstveno osiguranje sufinancira. Rješenje većeg dijela problema je moguće jedino u Vladi i Parlamentu Federacije BiH.  Pojašnjava kako zdravstvene ustanove duguju oko 21 000 000,00KM za poreze i doprinose od čaga 4 900 000,00 KM otpada na poreze koje duguju Županiji, a na žalost bezuspješno se dva  mjeseca pokušava doći do zakonskog rješenja kojim bi se odrekli onog što pripada nama. Taj iznos bi naglašava znatno olakšao funkcioniranje zdravstvenih ustanova u djelu reprogarama kada je u pitanju porezna uprava Federacije BiH i time bi se smanjile mjesečne rate reprograma, koji je po sadašnjem pravilniku Federalnog Ministarstva moguće potpisati na 36 mjeseci.  Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih je naglašava uputilo i Federalnom Ministarstvu financija zahtjev za potpisati reporograma na veći period, ali tada se traži garancija Vlade i osnivača tj. Skupštine, a vjeruje ističe kako nitko nije spreman u ovom trenutku dati garanciju za vraćanje dugova jer oni na osnovu sadašnjeg modela funkcioniranja nisu sposobni dug vraćati. Bez promjene Federalnog zakona naglašava kako se ne možemo odreći ni sredstava koja se nam vraćaju  kako bi na taj način pomogli. Ukupan trošak liječenja izvan Županije gdje imamo stavku za Zagreb i Split skoro je 1 milijun KM, tu jesu uključena i dugovanja od prethodnih godina, ali i dalje su to iznosi koji su preveliki i za nas ne prihvatljivi. Usluga po pacijentu u Zagrebu i Splitu košta 1900 KM, dok u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci te usluge koštaju cca. 500 KM. Zanima ga jeli dio usluga moguće uraditi u ovim ustanovama gdje su 4 puta jeftinije. U izvještaju kako navodi treba biti iznos koliko koštaju naša dva liječnika koju su u komisiji u SKC Mostar a koje mi plaćamo i jeli to opravdano. Po pitanju  Fonda Solidarnosti kaže kako je  Ministarstvo tražilo od Zavoda za zdravstveno osiguranje podatak o iznosu sredstva kojih se mi odričemo tj. mi ih se ustvari ne odričemo, ali oni su regulirani Federalnim Zakonom-svake godine se pojašnjava izdvajamo oko 2,5 milijuna KM za usluge iz vertikalnog zdravstvenog programa i lijekove koji nisu na našim listama. Tražili smo od Zavoda objašnjenje koliko naši pacijenti od tog iznosa realno potroše, ali dobili smo negativan odgovor jer oni nemaju taj podatak. Kontrola propisivanja recepata  nije urađena od 2011. g. Zavod je softverski 2012. godine riješio taj problem, smatra kako se mora znati koliko je koji liječnik usluga propisao po pacijentu i koliko je to koštalo Zavod te se mora ući u borbu s ljudima koji sustav urušavaju. Ističe problem povećanja nagrada koje su pružile zdravstvene ustanove, a iznosi 10 % navodi kako je DZ Livno uštedio 101 000 KM na osnovu ugovora i kako je ugovorna naknada bila povrat samo 10 000 KM, smatra kako  Zavod treba napraviti 100 % povrat jer  novac koji se uštedi na osnovu ugovora i vratiti zdravstvenoj instituciji će biti stimulans direktorima i osoblju.  Problem su prekoračenja gdje se također vraća 10 % i smatram kako je to disproporcija. Vlada je ističe uputila inicijativu prema Domovima zdravlja kako bi dostavili bilancu od 2010 godine, Zavod tu informaciju mora imati kako bi mogao kontrolirati sredstva koja daje. U vezi zapošljavanja osoblja smatra kako bi se trebao donijeti Zaključak na Skupštini kojim će se onemogućiti zapošljavanje bez pristanka istog. Napominje kako je s Predsjednikom Vlade razgovarao o specijalizacijama za koje su dobili prijedlog od Zdravstvenih Ustanova. Specijalizacije su dobivale osobe koje su otišle van Županije i koje nikada neće raditi ovdje te postavlja pitanje kolika je potreba za slanjem 9-10 osoba na specijalizacije iz Domova zdravlja koji s u kolapsu, smatra kako je to potrebno, jer će se ustanove obogatiti kadrom za 5-6 godina, ali ne dopustivi su prijedlozi koje ministarstvo dobije npr. prijedlog za specijalizaciju iz neurokirurgije. Što se tiče Upravnih odbora naglašava kako je konačno došlo vrijeme podnošenja izvješća o svom radu Vladi ili Skupštini ovisno tko ih je imenovao. Ističe kako se Upravni odbor Zavoda za zdravstveno osiguranje oglušio  na zaključak Skupštine o maksimalnoj visini naknade za upravne odbore, oni dobivaju 400,00-500,00 KM, a zaključak je bio max. 200,00 KM. Jedan odbor je kako ističe prošle godine smijenjen, a misli kako će se morati smijeniti i ovaj.  To su politički predstavnici ističe njih je imenovala Skupština ili Vlada -isplaćuju 400,00 KM naknade i regres, o kojem zdravstveni djelatnici mogu samo sanjati, naglašava kako se ponašaju Upravni odbori, dok kada je u pitanju odgovornost krivci su Ministarstvo, Zavod, Vlada i Skupština, smatra kako je konačno vrijeme podnošenja izvještaja od Upravnih odbora. Problem cijene lijekova pokušali su riješiti ističe u vidu Zaključka tako da se , Zavodu ostavi mogućnost korigiranja cijena liste lijekova. Napominje kako će u što kraćem roku pokušati spremiti materijale za tematsku sjednicu.

Zastupnik Branko Krišto napominje kako se Zavod  ne može miješati u rad bolnice i određivati broj zaposlenih, pojašnjava kako je svrha Zavodu Ugovaranje usluga s bolnicama a ne reguliranje broja zaposlenih. Oni moraju i mogu ističe nadzirati kvalitetu zaposlenih. Što se tiče specijalizacija mora se znati zašto se blokiraju i što je dogovoreno, npr. imate ranije donesenu odluku Vlade, a to je razvoj okulistike u Županijskoj bolnici Livno, za koju smo plaćali privatnike, protiv toga napominje nama ništa, ali nabavljena je aparatura i dogovorena specijalizacija i sada se to blokira smatra kako je to još jedna pogreška te nije sjajno ni sa jedne strane. Napominje kako o specijalizacijama odluke ne treba donositi politika nego kompetentni ljudi koji se bave zdravstvom, jer ako će odluke donositi politika onda moraju snositi i odgovornost. Napominje kako je bilo  pogrešaka, ali ne mogu se  ispravljati blokiranjem opravdanih specijalizacija. Osvrnuo se na regres te kazao kako bolnica u kojoj radi 15 godina nama regresa niti ga je netko zatražio, jer u Zakonu stoji kako poduzeća koja posluju negativno nemaju to pravo, Postavlja pitanje kako Vlada dijeli regres, a stalno je u negativi i jeli to zakonito. Što se tiče Upravnih odbora ističe kako se moraju znati njihove ovlasti i način funkcioniranja.

Zamjenik predsjedatelja Skupštine  Slaviša Mihajlović ističe kako je ministru Topiću  jasno tko zapošljava, ali Zavod za zdravstveno mora utvrditi imaju li zdravstvene ustanove sistematizaciju i jeli zapošljavanje obavljeno po zakonu i pravilniku,  koliko je zapošljavanje  realno te nakon toga dati ugovor.

Ministar Topić naglašava kako nije spominjao regrese u kontekstu kako ih je netko prima u bolnicama, nego naglašava nelogičnost da ga netko nema 15 godina, dok ostali dobivaju redovno. Smatra kako Zavod mora kontrolirati broj zaposlenih jer je postojala situaciju prethodnih godina kada nitko nije odgovarao za bilo što, primalo se 10 radnika kako objašnjava nije problem zaposliti medicinskog radnika, problem nastaje kada se zapošljavaju medicinske sestre i tehničari koji za 15 dana završe školu. Naglašava kako Specijalizacije koje ne odobri Zavod za javno zdravstvo i Zavod za zdravstveno osiguranje neće potpisati. Na kraju ističe kako jasne nadležnosti Upravnih odbora, jer njihovi poslovnici imaju Vladinu suglasnost.

Ravnatelj Zavoda za zdravstveno osiguranje HBŽ Baković odgovorio je na postavljena pitanja, za  tendere misli kako još nije došlo vrijeme jer nemaju načina kako to kontrolirati i ispratiti te je  pitanje  što tražiti u tenderu. Ponavlja kako je istaknu Zastupnik Krišto kakvo mi zdravstvo želimo, jer slaže se i smatra kako je to odgovor na sva ova pitanja, trenutno napominje niti jedan Zavod ni na području Federacije ne provodi tendere i misli kako će proći još vremena do uspostave, smatra kako bi bilo idealno kada bi postojala konkurencija što trenutno nije. Što se tiče naplaćivanja participacije ukoliko je protupravno naplaćena sredstva osiguranicima se vraćaju na teret zdravstvenih ustanova. O tim nepravilnostima je izvješteno i Ministarstvo. Problem velikog broja recepata rješavao se na način ukoliko netko prekorači propisivanje zdravstvenoj ustanovi će se odbiti 10 % . Do sad je bilo  ne moguće provoditi kontrolu bez liječnik jer oni jedini mogu otvoriti kartone pacijenata i vidjeti što je propisano i jeli bilo razloga, ali ističe ove kontrole će se početi uskoro provoditi. Na pitanje o ovjeri zdravstvenih iskaznica mjesečno odgovara kako je to mjera kojom Zavod pokušava regulirati uplate doprinosa.  Što se tiče 10 milijuna kuna pomoći Hrvatima one nisu raspodijeljene po Županijama, Predlagao je sastanak svih potpisnika sporazuma jer nije dobar i do kraja definiran, te ističe kako je najbolja opcija podjela kako bi sve Županije znale čime raspolažu, uputio je takvu inicijativu na Hrvatski Zavod, ali nije dobio odgovor. Za korištenje zdravstvene iskaznice kod privatnika ističe kako je trenutni način ugovora sa Zdravstvenim ustanovama  po paušalu odnosno za svakog osiguranika je ugovorena primarna zdravstvena zaštita sa Domom Zdravlja Livno i ukoliko bi se  privatno liječili, a Zavod plaćao po fakturi istu uslugu bi plaćali dva puta. Izvješće o radu Zavoda za 2013. godinu je  povučeno s dnevnog reda sjednice Skupštine bez razmatranja. Ugovor za zdravstvenu zaštitu studenata imaju sa zdravstvenim ustanovama u Sarajevu i Mostaru, ali misli kako nema prepreka potpisivanja i sa Banja Lukom. Smatra kako Fond Solidarnosti nije dobro zamišljen, ali  je zakonska kategorija, te bi jedino izmjenama Zakona mogla popraviti situaciju. Jasno je ističe kako neke stvari ne funkcioniraju, ali Zavod sam ne može riješiti sve probleme  i trebaju  se stvoriti zakonski preduvjeti ostvarivanja bolje situacije u zdravstvu. Struktura zaposlenih je veliki problem i o tome se mora govoriti na tematskoj sjednici. Ističe kako je lista lijekova u našoj županije je najšira i najbolja na ovim prostorima, te misli kako se za najosjetljivije kategorije ne smijemo smanjivati i rezati.  Isplata jednokratnih novčanih pomoći je obustavljena, međutim Zavod je isplaćivao ukoliko prava nisu bila poštovana kroz listu lijekova, izvan županijsko liječenje, ortopedska pomagala. Smatram kako pravilnik o jednokratnoj  pomoći mora biti bolje uređen kako ne bi dolazilo do iskorištavanja od strane nekih osiguranika. Nema više prijavljenih predsjedatelj zatvara raspravu i daje odluku o usvajanju izvješća na glasovanje Usvojena (20 za).Predsjedatelj daje stanku od 20 minuta.

 

Ad5.

Izvješće o radu Županijskog javnog pravobranitelja za period od 01.01. do 31.12.2014. godine zastupnicima je obrazložio pravobranitelj Serafin Kelava. Predsjedatelj Skupštine otvara raspravu, nema prijavljenih, zatvara raspravu i predlaže usvajanje odluke , odluka je usvojena jednoglasno.

 

Ad6.

 

Direktor uprave Draško Brnić obrazložio je izvješće o poslovanju ŠGD "Hercegbosanske šume" d.o.o. Kupres za 2014. godinu. Predsjedatelj Skupštine otvara raspravu, Zastupnik Ilija Šljivić ističe kako ovo poduzeće posluje sa dobiti, plaće su na vrijeme, sve naknade su podijeljene, poduzeće je likvidno i prema tome pohvaljuje rad ŠGD-a. Smatra kako bi dobit  bila veća kada ovo poduzeće ne bi pomagalo Županiji te ističe primjer  požara kada ŠGD"Hercegbosanske šume"  rade u interesu čitave Županije. Napominje kako je kao Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u proteklom mandatu imao izvrsnu suradnju sa g. Brnićem te su održali 10-tak sastanaka po pitanju problema krađe šumskog dobra. Ovi dobri rezultati su kako ističe  i misli dijelom  proistekli i iz tih sastanaka.  Naglašava projekt prekogranične suradnje u suradnji sa Hrvatskim šumama kojim su od  Europske Unije dobili 300 000,00 eura, to je kako kaže prvi put na prostoru naše Županije, a rade ga mladi, stručni i obrazovani ljudi i rad se isplatio.

Zastupnik Ivan Milić objašnjava kako je prvi put vidio izvješće ŠGD"Hercegbosanske šume", mislio  je kako je stanje bolje s obzirom na 620 zaposlenih, članove njihovih obitelji i  utjecaj društva na Županiju, stanje je kako kaže poprilično nategnuto i iscrpljeno. Pored vlastitih kapaciteta čudi ga broj unajmljivanja usluga, strojeva i radova, npr. ogrjev-cijela šumarija ima tri kamiona te zašto se što se plaćaju privatnicima obavljanje tog posla. Zanima ga problem s ne poštovanjem rokova ispostavi ugovornih obveza pilanama?

Zamjenik predsjedatelja Skupštine Mihajlović se ne slaže sa zastupnikom Milićem u vezi sa situacijom u ŠGD-u, smatra kako treba biti realan i priznati da je ŠGD  jedina zdrava firma na području Županije, Hercegbosanske šume su glavni poticaj i stimulator zapošljavanja ističe i potvrđuje to prema situaciji iz općine Drvar. Naša privreda je spala na pilane, a ne postojanjem ŠGD sve bi se zatvorile. Pilane sad imaju pozitivan trend zapošljavanja,a to im omogućuje upravo korektan odnos ŠGD. Ne treba zaboraviti kako su Hercegbosanske šumo prij dvije-tri godine bile u kolapsu, bile su predmet tužiteljstva jer su krenule u propast, ali zahvaljujući ekipi ljudi posebno Upravitelju g. Brniću problemi su riješeni, tvrtka je konsolidirana, uveden je red pri naplati, svi ugovori od strane nadzornog odbora posebno dugogodišnji dobro su provjereni i to je jedan od najvećih snaga naglasio je Mihajlović. Informacija kako od 400 000 m3, samo 61 000m3 se izvozi govori koliko je ovo poduzeće bitno ne samo sebi nego za sve poduzeća koja se oslanjaju ne ŠGD. Napravili su trogodišnje ugovore s partnerima, a to pridonosi sigurnosti tih poduzeća i zaposlenima. Nema više prijavljenih Predsjedatelj zatvara raspravu i stavlja zaključak-prima se na znanje izvješće o poslovanju ŠGD "Hercegbosanske šume" d.o.o. Kupres za 2014. godinu. na glasovanje. Zaključak usvojen jednoglasno.

 

Ad 7.

Ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Dragoslav Topić obrazložio je Zaključak  (otpis dugova zdravstvenim ustanovama). Ističe kako je Vlada HBŽ  uz suradnju s Federalnim Ministrom Zdravlja uputila prema Skupštini HBŽ Zaključak u vidu inicijative kako bi se Zakonima  regulirao otpis dugova zdravstvenim ustanovama koji se tiču poreza i doprinosa u FBiH, a i u našoj županiji. Naglašava kako naša županije nije nadležna za ove Zakone te je odlučeno kako će se  uputiti Zaključak prema Federalnoj Vladi, a ovom inicijativom će se pokušati iskazati potreba rješavanja problema. Smatra kako Zaključak neće riješiti probleme u mjesec dana, ali će  pokušati preko Zastupnika pokrenuti inicijativu u Parlamentu FBiH, ali smatram kako Skupština kao osnivač mora uputiti Zaključak u proceduru prema Federalnoj Vladi i Parlamentu, dodaj kako u Zaključku treba stajati  otpis dugova zdravstvenim ustanovama za dospjele obveze za poreze i doprinose, kako ne bi bilo pogrešno protumačeno. Predsjedatelj Skupštine Robert Bagarić otvara raspravu, nema prijavljenih i daje Zaključak-otpis dugova zdravstvenim ustanovama za dospjele obveze za poreze i doprinose na glasovanje, Zaključak je usvojen jednoglasno.

 

Ad8.

Zastupnik Arif Kovačević je uputio inicijativu Vladi HBŽ kako bi se poduzele mjere iz nadležnosti Vlade na omogućavanju održivog povratka na područje Općine Glamoč, kroz uključivanje resornog ministarstva u rješavanje problema elektrifikacije sela Kopčić, Dolac i Dragić, obrazložio je kako su se povratnici u ova sela počeli vraćati 1998.godine, od tada do danas nije učinjeno ništa po pitanju elektrifikacije ovih sela te su povratnici i danas bez struje. Vlada HBŽ i resorno Ministarstvo bi u rješavanje ovog problema trebali uključiti i Ministarstva s višeg nivoa i druge institucije u čijoj je nadležnosti rješavanje ovog problema. Mislim na nadležnu Elektroprivredu, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Fond za povratak BiH te Federalno Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica.

Zastupnik Ilija Šljivić pita predsjednika Vlade HBŽ:

1.Tražim popis djelatnika iz zgrade Vlade HBŽ o primanju naknada ostvarenih po osnovu troškova prijevoza u iznosu od 350 KM, postoje djelatnici u zgradi Vlade HBŽ koji stanuju u Livnu, a redovito primaju ne zasluženi iznos od 350 KM, varajući tako i nas i državu. Pitam postoji li zakonska mogućnost da ljudi koji su stalno zaposleni u određenim institucijama na području BiH i primaju osobne dohotke, mogu  isti na osnovu ugovora o djelu raditi u institucijama Vlade HBŽ ili drugim institucijama na prostoru HBŽ, kao npr. u Županijskoj bolnici, Domovima zdravlja itd, i ostvarivati druge vidove osobnih primanja koji dosežu vrtoglavu brojku? Tražim podatke, ako postoje iz posljednje 3-4 godine, kako bi utvrdili tko su te osobe koje po dvije osnove primaju plaću i tako štete proračunu Županije?

Zastupnik Marko Ursa pita predsjednika Vlade HBŽ i ministarstvo pravosuđa i uprave HBŽ:

1. Kada će Zakon o vatrogastvu doći na dnevni red? I Kada ćemo ga usvojiti?

Pita predsjednika Vlade HBŽ:

1.Tražim od Vas da ozbiljno razmotrite i pomognete u Inicijativi mjesnih zajednica, odnosno povratak Domova mjesnih zajednica stanarima onako kako su izuzeti, jer je općina vratila domove, ali ne u onakvom stanju u kakvom su ih izuzele. Očekujem očitovanje po ovom pitanju ?  

Sjednica završila u 16,20 sati.

Tonski zapis sastavni je dio Zapisnika